INFORMACIJE ZA OBOLJELE

Dijabetes oštećuje oči!

Dijabetes nije samo povišena razina šećera u krvi, već bolest cijelog organizma. Tako su kod dijabetičara veoma često zahvaćene i oči. Dijabetičar ima 25 puta veću šansu da oslijepi nego ostali ljudi.

Katarakta (siva mrena) je kod dijabetičara mnogo češća i javlja se mnogo ranije nego kod zdravih ljudi.

Zbog promjena u razini krvnog šećera mijenja se oblik očne leće, a time i “dioptrija oka”. Bolesnik u jednom danu može doživjeti promjenu od dvije dioptrije, što uzrokuje prolazno zamućenje vida.

Dijabetičari su skloni pojavi glaukoma (bolest visokog očnog tlaka). Svaki šesti dijabetičar obolijeva od glaukoma.

Osim toga, dijabetičari češće obolijevaju od iridociklitisa (upala šarenice, obojenog dijela oka), upale rožnice, dvoslika (pojava dvostrukog vida uzrokovana paralizom očnih mišića).

Najteža i najpodmuklija posljedica djelovanja dijabetesa na oko je dijabetička retinopatija.

Što je dijabetička retinopatija?

Dijabetička retinopatija je posljedica djelovanja dijabetesa na krvne žile mrežnice (nježno tkivo koje oblaže unutrašnju površinu oka). Dijabetes uzrokuje propusnost žilnih stijenki i nenormalni rast krvnih žila.

Dva su glavna stadija dijabetičke retinopatije: neproliferativni (lakši) i proliferativni (teži). U lakšem obliku iz oštećenih žila mrežnice istječu sastojci krvi i oštećuju mrežnicu, a bolesnikov vid može biti normalan. Ispuštene masne i bjelančevinske čestice talože se u mrežnici stvarajući bijele mrlje, takozvane eksudate. Mrežnične žile dijabetičara su krhke i sklone pucanju, pa dolazi do krvarenja u mrežnicu. Ispuštena tekućina se može nakupljati u središnjem dijelu mrežnice, tzv. makuli, uzrokujući smanjenje vida. Ovaj poremećaj se naziva makularni edem. Makularni edem je i najčešći uzrok gubitka vida kod dijabetičara.

U težem obliku (proliferativna dijabetička retinopatija) iz mrežnice izrastaju nove krvne žile, pokrivaju površinu mrežnice. U najtežim slučajevima nove žile urastaju u staklovinu, želatinastu tekućinu koja ispunjava unutrašnjost oka. Te nove žile su nezdravo građene pa često pucaju uzrokujući tako krvarenje u staklovinu. Krvarenje u staklovinu može veoma smanjiti vid.

Također, oko novostvorenih žila mogu narasti membrane građene od vezivnog tkiva. Ponekad se te membrane skvrčavaju i sa sobom povuku mrežnicu. Mrežnica se odigne od podloge koja ju hrani, pa nastaje smanjenje vida. Ovaj poremećaj se zove odignuće ili ablacija mrežnice.

Tko obolijeva od dijabetičke retinopatije?

Svaki dijabetičar može dobiti dijabetičku retinopatiju. Dijabetička retinopatija je glavni uzrok sljepoće u dobi od 20. do 74. godine života. Sedam godina nakon otkrivanja dijabetesa 50% dijabetičara ima neki oblik dijabetičke retinopatije. Nakon 15 do 20 godina ta se brojka penje na 90%, od čega 25% čini teži oblik (proliferativna retinopatija).

Kako da znam imam li dijabetičku retinopatiju?

Veoma je velik broj dijabetičara koji imaju blaži oblik dijabetičke retinopatije, a da toga uopće nisu svjesni. Razlog tome je to što vid u početnim fazama retinopatije može biti normalan. Zbog toga svi dijabetičari moraju ići na redovite kontrole k oftalmologu. Svaki dijabetičar treba otići na oftalmološki pregled čim mu se otkrije dijabetes, a potom jednom godišnje. Ne smije se čekati da se pojave smetnje vida, jer tad može biti već prekasno za ikakvo liječenje očiju.

Može li se dijabetička retinopatija liječiti?

Bolje spriječiti nego liječiti! Dobra regulacija šećera u krvi usporava pojavu i napredovanje dijabetičke retinopatije. Teški oblik retinopatije i makularni edem mogu se liječiti laserom. Lasersko liječenje ne donosi uvijek i poboljšanje vida, ali u svakom slučaju zaustavlja ili barem usporava daljnji gubitak vida.

Najteži oblik retinopatije sa novostvorenim žilama, vezivnim membranama i odignućem mrežnice, potrebno je operirati. Takav kirurški zahvat na oku naziva se vitrektomija.

Kako se obavlja oftalmološki pregled dijabetičara?

Svaki dijabetičar treba jednom godišnje otići k oftalmologu na pregled očiju kako bi se dijabetička bolest oka otkrila dovoljno rano za sprečavanje njenog napredovanja.

Oftalmolog će izmjeriti vidnu oštrinu i pregledati mrežnicu. Za pregled mrežnice potrebno je kapljicama proširiti zjenicu. Zjenica ostaje široka 2-4 sata. Za to vrijeme pacijentu smeta jako svjetlo, pa je korisno ponijeti tamne naočale, osobito po sunčanom vremenu.

Mrežnica se pregledava pomoću posebnih aparata – oftalmoskopa. Po potrebi će oftalmolog odrediti dodatna ispitivanja (npr. fluoresceinsku angiografiju) ili fotografiranje mrežnice. Fluoresceinska angiografija je postupak gdje se u venu ubrizga vrsta boje, fluorescein, a potom fotografira kretanje te boje kroz žile mrežnice. Tako se otkriva žile koje propuštaju i pomaže se planiranju laserskog liječenja mrežnice.